Je li baklava zdrava slastica?

Svoju (zdravu) kaloričnost i bogatu energetsku vrijednost, baklava zahvaljuje obilju orašastih plodova, bilo da se radi o orasima, pistacijama, bademima, lješnjacima itd. Ali upravo su orašasti plodovi zdrave namirnice koje se savjetuju čak i kod mršavljenja. Kontradiktorno, zar ne? Ali, kao što je opće poznato pravilo kod (zdrave) prehrane upravo umjerenost, tako vrijedi i u ovom slučaju. U prilog tvrdnji je li baklava zdrava slastica govore i njena tri osnovna sastojka od kojih se može napraviti tisuću varijacija, a to su jufke (kore), nadjev od orašastih plodova i preljev (šerbet). Dakle, baklava nema biskvita, već jufke ili vrlo tanke kore od vučenog bez kvasnog tijesta. U tijesto se ne dodaje šećer što ga čini neutralnijim po okusu. Inače, osnovni sastojci od čega se pravi kora su brašno, voda, jaja, sol i ulje. Kako se u Hacı Hasan Oğulları povode glavnim principom da nude zdrave i ukusne proizvode, iz tog razloga vode računa o nabavi izvornih kvalitetnih sirovina. Pa tako kvalitetno brašno nabavljaju iz regije Središnje Anadolije u Turskoj. Osim toga, smatra se kako je bolje u kolačima koristiti maslac nego margarin jer ne sadrži trans masne kiseline, a daje finiju teksturu i okus. I ovdje je bitno koristiti namirnicu iz prirodnog izvora, pa tako maslac dobiven od mlijeka pašnih životinja obiluje dobrim omega 6 i omega 3 masnim kiselinama, vitaminima (A, D, E i K), mineralima (kao što je kalcij) i lecitinom u većoj mjeri nego što može imati zasićene masti i kolesterol. Ono što ćete osjetiti kod naših baklava je okus finog maslaca koji se prvo počinje širiti u ustima prilikom prvog zalogaja. I ovdje se koristi najbolji maslac koji se nabavlja iz područja Jugoistočne Regije Turske – navode u Hacı Hasan Oğulları. Još jedna bitna stavka je sladilo koje ide u nadjev, a ponajviše u slatki preljev tzv. šerbet. Šećer proizveden od šećerne repe iz područja Konye koristi se u našim baklavama. Ali se često kao sladilo koristi i med koji iako obiluje kalorijama dobro je poznata zdrava namirnica s odličnim protuupalnim i antimikrobnim svojstvima. Sirup za preljev baklave se radi od vode, sladila (šećer ili med) u kombinaciji s limunovim sokom, a ponekad i cimetom. Ovi potonji ustvari daju odličan balans slatkoći. Limun je jedna od najboljih alkalnih namirnica i balansira pH, čisti organizam od toksina i dobar je saveznik našeg imuniteta. U Turskoj baklava inače ne smije biti previše natopljena sirupom ili pre slatka jer šećer ubija okuse poput pistacija, oraha i drugih sastojaka. Pravi omjer čini savršenu baklavu. Orašasti plodovi su sami po sebi zdrave namirnice te odlični izvor biljnih vlakana, nezasićenih masnih kiselina, proteina, raznih vitamina i minerala. Zbog udjela zdravih masnoća dulje ostavljaju osjećaj sitosti i na taj način mogu pomoći pri gubitku suvišnih kilograma. Dobra je vijest i da su orašasti plodovi uglavnom siromašni ugljikohidratima, stoga su odličan izbor za sve one koji su na „low carb“ dijeti. Pistacije imaju manje kalorija od oraha, a po pitanju udjela proteina stoje odmah iza badema. Obiluju vitaminom B6 koji je važan za regulaciju šećera u krvi, mineralima kalcijem i željezom koji su dobri za zdravlje kosti i zubi te protiv anemije, te kalijem koji pogoduje osobama s povišenim tlakom. Pistacije sadrže više antioksidansa od većine ostalih orašastih plodova i sjemenki, a znamo da su oni vitalni za zdravlje i sprječavaju oštećenje stanica. Osim toga, odlični su za dobru probavu jer ih se zbog obilja dijetalnih vlakana smatra odličnom prebiotičkom hranom dobrim bakterijama u crijevima. Orasi obiluju omega-3 masnim kiselinama, linolnom, oleinskom i alfa linolenskom koje doprinose boljem radu kardiovaskularnog sustava, srca i mozga te također smanjuju upale u tijelu. Pomažu u razvoju čak tridesetak neuro-transmitera za moždane funkcije. Kao i pistaciji, obiluju antioksidansima. Možda pomalo neobičan dodatak u baklavi, čokolada će se sigurno svidjeti svim čokoljupcima. A da je zdrava, opće je poznato. Sadrži tri puta više antioksidansa od zelenog čaja. Odličan je izvor željeza, kalija, magnezija, fosfora, kalcija, natrija. Stimulira proizvodnju endorfina i serotonina, a sadrži i teobromin te nisku razinu kofeina što znači da potiče dobro raspoloženje. Naravno, mislimo na tamnu čokoladu s minimalno 60 do 70% kakaovca. Tamna čokolada ima nizak glikemijski indeks, što znači da se sporo razlaže u tijelu i uzrokuje osjećaj sitosti. Na kraju, tvrdnja je li baklava zdrava slastica ostavljamo vama na prosudbu. Ono što je sigurno je da mnogi neće biti oduševljeni tolikim brojem kalorija koju baklava ima, no podsjećamo da se radi o zdravim kalorijama. A kada pričamo o njenim dobrobitima za zdravlje, uzmimo u obzir umjerenost koja vrijedi u svemu, i prepustimo se njenim slatkim i sočnim zalogajima na umjeren način. Želite li i vi zagristi svoj kolač sreće, trk na naš web shop i ubacite u košaricu svoju omiljenu slasticu iz ponude od 17 vrsta baklava.